Konferencija Izazov izvoza – Potreba formiranja jedinstvenog tržišta regiona

Šta još čekamo?

Nažalost, naši političari više gledaju na prošlost nego na to kako da poboljšaju budućnost. Međutim, poslovna zajednica je jača od političke, trgovina je kao voda i uvijek nađe svoj tok…

Kroz liberalizaciju slobodne trgovine Evropska unija je postala najveće jedinstveno tržište na svijetu. I dok EU aktivno sarađuje u pregovorima o trgovinskim sporazumima i omogućava svojim preduzećima što bolju poziciju na tržištu i mogućnost da lako šire svoja poslovanja, kod nas u Bosni i Hercegovini, ali i zemljama regiona, priča o jedinstvenom tržištu i dalje predstavlja veliki izazov. 

BiH i zemlje regiona ne mogu biti konkurentne na evropskoj i svjetskoj tržišnoj sceni bez jedinstvenog tržišta, a prevazilaženje izazova poput nesmetanog protoka ljudi, roba i usluga postaje ključni faktor u borbi za ekonomski oporavak regiona.

Razjedinjena tržišta, odlazak stručnih kadrova, usporena digitalizacija poslovanja samo su neki od faktora koji utječu na stagnaciju ekonomskog napretka zemalja regiona. Upravo ove teme bile su i glavni razlog dolaska u Sarajevo nekih od najvećih regionalnih stručnjaka koji su se okupili na konferenciji Izazov izvoza – Potreba formiranja jedinstvenog tržišta regiona, u organizaciji Poslovnih novina d. o. o. i Vanjskotrgovinske komore BiH, uz podršku analitičkog partnera LRC-a iz Sarajeva, Addiko Banke kao banke partnera i ekskluzivnog partnera Euroexpress brza pošta d. o. o. Banja Luka.

Kada bi postojalo zajedničko tržište, što bi u praksi značilo zajedničke takse, tarife, fiskalne namete, subvencije za strance, nepostojanje ekonomskih granica…, ova saradnja bi, prema analizama MMF-a i Svjetske banke, regionu donijela godišnji rast veći od četiri posto, što bi rezultiralo većim nominalnim bruto domaćim proizvodom za 15 do 17 milijardi eura.

O tome koja je to istinska prepreka u kreiranju jedinstvenog tržišta regiona i da li je ona opravdana razgovarali su Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Marko Čadež, predsjednik UO Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana i predsjednik Privredne komore Srbije, Safet Gerxhaliu, generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, Emir Đikić, direktor CEFTA sekretarijata, i Ermin Cero, direktor strateškog razvoja kompanije LRC d. o. o

„Svi pokazatelji nam govore da će region imati veliki problem ako se zapadnobalkanski prostor ne uredi tako da funkcionira kao jedinstveno tržište i ako se ne otklone kočnice nesmetanoj trgovini”, kazao je Cero, a s njegovom konstatacijom složili su se svi učesnici panela.

„Mi u privrednim komorama nismo donosioci odluka i samo možemo tražiti od svojih političkih lidera da se odgovornije ponašaju u vezi s tim. Naš strateški partner je EU i zbog toga je veoma važno da damo potporu jedinstvenom tržištu, ali nažalost nisam veliki optimista”, kazao je predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež potvrdio je stavove kolege Egrlića, napomenuvši da naš izvoz uglavnom generiraju strani investitori koji imaju firme u zemljama regije i koji su glavni generatori izvoza.

„Mi svjesno ne koristimo naš potencijal. Zavisni smo ekonomski jedni od drugih, što je potpuno u suprotnosti sa trenutnim političkim, šizofrenim djelovanjima. Saradnja je pitanje opstanka svih nas”, kazao je Čadež.

I generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana Safet Gerxhaliu smatra da politička konotacija usporava tržište i da smo zato tu gdje jesmo.

„Nažalost, naši političari više gledaju na prošlost nego na to kako da poboljšaju budućnost. Međutim, poslovna zajednica je jača od političke, trgovina je kao voda i uvijek nađe svoj tok. Samo kroz ekonomski razvoj možemo postići socijalni i politički cilj. Moramo se fokusirati na partnerstvo, na obrazovanje koje mora biti u funkciji tržišta, na vladavinu zakona i pravde i stabilne političke situacije”, rekao je Gerxhaliu.

Direktor CEFTA sekretarijata Emir Đikić smatra da nije baš sve tako crno.

„Imamo veći izvoz unutar CEFTA-e, na snazi je Sporazum o olakšavanju trgovine, uskoro ćemo imati i elektronsku razmjenu svih certifikata unutar CEFTA-e, u javnim nabavkama članice CEFTA-e se smatraju domaćim kompanijama…“, kazao je Đikić i napomenuo da je veoma teško poslovati u političko nestabilnom regionu, ali i da naši privrednici nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima i da moraju više sarađivati sa svojim komorama i prijavljivati probleme.

Sve veći odlazak mladih stručnih kadrova još jedan je od izazova s kojima se suočavaju zemlje regiona. Nemogućnost pronalaska adekvatnog zaposlenja, niske plaće, nepoštivanje radničkih prava, kao i politička nestabilnost sve više prisiljavaju mlade ljude da šansu za boljim životom pronađu u nekoj od razvijenih evropskih zemalja.

Odgovor na pitanje kako bez kvalitetnog radnog kadra održati kontinuirani rast pokušali su kroz panel-diskusiju dati potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić, predsjednica Uprave Addiko banke Sanela Pašić, generalni direktor Euroexpress brze pošte Marinko Tomić, te Enrico Glenker i Ivan Sopta, direktori firmi MIVIKO  i I-FORM.

Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić izjavio je da jačanje finalne proizvodnje u industriji omogućava veće prihode i bolje plaće kojim bi se mogli zadržati naši radnici u Bosni i Hercegovini.

Podsjetio je da je Privredna komora Federacije BiH sa svojim članicama i resornim federalnim ministarstvom sačinila strategije razvoja industrijskih sektora koje sadrže niz posebnih operativnih planova i definiraju izazove, te  je u svakoj od njih posebna tematika u vezi sa nedostatkom dovoljno educirane rade snage, uz istovremeni odlazak usavršenih radnika.

„To nas je opredijelilo da pri Privrednoj komori Federacije BiH napravimo jedan savjet industrijske proizvodnje, odnosno udruženja koja su u industrijskoj proizvodnji, jer smatramo da je to jedini način da se promoviraju one proizvodnje koje su na visokom stepenu finalizacije, što znači skuplji proizvod, te bolje pozicioniranje na tržištu EU. Dalje to znači veće prihode i bolje plaće, koje će zadržati naše radnike”, istaknuo je Jašarspahić i dodao da je Privredna komora sa svojim članicama imala više inicijativa prema nadležnim organima, a neke od njih odnosile su se na davanje poreskih olakšica kroz nova zapošljavanja.

„Nezadovoljni smo zbog spore realizacije i sve to predugo traje. Svi govore o EU, a od 2011. nismo usvojili nijednu direktivu koju EU propisuje, a ima ih 30-ak. Mi šaljemo inicijativu ka nadležnim institucijama da se uvede zabrana izvoza sirovine u drvnoj industriji da bi tako promovirali finalizaciju proizvodnje, a nakon godinu dobijamo odgovor da se traže još neka dodatna objašnjenja”, dodao je Jašarspahić.

Posebno je ukazao na sporost u rješavanju ovih problema te nepostojanje jasne strategije i projekcije kada je riječ o radnoj snazi u budućnosti.

„Ova zemlja će biti potpuno osiromašena kad je riječ o kvalitetnoj radnoj snazi koja će naći svoje zaposlenje u zemljama EU. Zbog toga je naš cilj jačati maksimalno one industrijske kapacitete koji postižu visoki stepen finalizacije, pa ste to mogli prepoznati u našim aktivnostima u automobilskoj industriji i proizvodnji namještaja”, naveo je potpredsjednik PKFBiH.

Marinko Tomić, generalni direktor kompanije Euroexpress brza pošta d. o. o. Banja Luka je rekao da se Euroexpress brza pošta od osnivanja susreće sa raznim izazovima

„Prije jedanaest godina bila je svjetska ekonomska kriza koju smo uspjeli prevazići. U posljednje dvije godine susrećemo se sa problemom koji ne možemo sami riješiti, koliko god se trudili. Usprkos našim naporima da uspješno upravljamo kadrovima, jedan od najvećih problema sa kojim se susrećemo je odliv radno sposobne snage. Mišljenja sam da je ovom problemu potrebno pristupiti sistemski, jer je poslodavcima potrebna podrška kako bi se ove poteškoće prevazišle”, kazao je Tomić

Bosna i Hercegovina u implementaciji projekata u vezi sa digitalizacijom ne kaska samo za svijetom nego i za regionom, a proces digitalizacije u našem društvu još je u povojima. Zbog toga je nužno da shvatimo važnost i korištenje ogromnih potencijala razvitka BiH koji se otvaraju procesom digitalizacije društva. Digitalizacija je bila treća tema panela čiji je pokrovitelj bio Prointer ITSS d. o. o. iz Banja Luke.

O ovoj temi razgovarali su Radovan Korićanac iz Poreske uprave RS, zatim Vlatko Drmić iz Ministarstva komunikacije i prometa BiH, Denis Turkanović iz Ministarstva za naučno tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS i Haris Hadžialić, direktor kompanije GlobalGPS BH 

„Sa današnjim izazovima ne možete se suočiti koristeći jučerašnja rješenja. Društvo se mijenja, a tržište konstantno razvija. Dok tehnologija vrtoglavo napreduje, budućnost se već dešava. Zato moderna vlada i cjelokupno društvo moraju dati odgovore kako će digitalnom transformacijom olakšati život građanima”, poručili su iz Prointera.

Svi panelisti složni su u tome da je nužno da shvatimo važnost i korištenje ogromnih potencijala razvoja BiH koji se otvaraju procesom digitalizacije društva, s obzirom na to da digitalizacija znači veću transparentnost, a veća transparentnost u poslovanju, odnosno brzina razmjene informacija znači veću konkurentnost.